Ne bih se složio s konstatacijom da novije harmonike ne vrijede. Jer da su toliko loše ne bi ih više pravili, a i ne bi koštale toliko novaca. Sve se vrti oko toga koliko je harmonika očuvana, koliko je razrađena tj. svirana i kakvog je kvaliteta.
S druge strane, težina harmonike je vrlo varljiv segment oko donošenja ocjene o pravoj vrijednosti harmonike. Optimum je između 12 i 15 kilograma za dvokabinsku talijansku harmoniku. No s godinama se harmonika "uništava" pa svaki servis donosi preinake i "zakrpe" koje znaju otežati harmoniku. Ima slučajeva da Guerinnka iz osamdesetih godina 5 puta bolje zvuči od neke iz 60-tih godina, ali samo zato jer je više svirana, tj. razrađena je. Vrlo bitan čimbenik je kakvoča materijala od kojeg je harmonika pravljena. Naravno da su starije harmonike kvalitetnije i bolje rađene jer su rađene ručno i u malim serijama. Razvojem industralizacije velik broj djelova u harmonici se pravi strojno i samo se finalizacija tj sklapanje svodi na završni ručni rad. Danas je čak i vrlo mali broj majstora koji turpijanjem sređiva zvuk harmonike, jer je to strašno mukotrpan posao (po par stotina puta se pojedini faseni sklapaju i rastavljaju dok se potpuno ne usaglase u kabini i sa ostalim zvukovima, jer svi su faseni u principu jednoglasni. Kombiniranjem klapni unuter kutije dobiva se više-glas i toplina pojedinog sounda.
Faseni su u biti najjednostavnije rečeno kompaktan dio drva kroz kojeg s jedne strane ulazi kroz rupe zrak istisnut iz mjeha, a na drugom kraju tog drveta su metalni jezičci tj tonovi. Od broja fasena zavisi da li će harmonika biti troglasna, četveroglasna, peteroglasna. Konstrukcijom se harmonika pravi tako da nakon prolaženja zraka kroz te fasene stvara nastali ton koji ide direktno napolje ili prolazi kroz još jednu rezonantnu kutiju koja se stručno naziva Cassoto ili popularnije kod nas KABINA. U toj kabini se ton oblikuje tako da rezak i sirov zvuk dodatno oplemenjuje. Tome najviše pridonosi kvaliteta izrade kabine i kvalitet drva od kojeg je pravljena. Primjerice hrast je najtvrđe drvo, ali zbog težine ga nitko ne ugrađuje u harmoniku, ali zato je primjerice dobar orah itd.
Da previše ne skrečem s teme, bitno je reči da bi harmonika imala volumen i dubinu u zvuku dodatna kabina (dupla) najbolje odgovara dubokom setu boja ili Bassonu. O građi kutija tj kabina ovisi i raspored fasena u harmonici. Kad tome setu kutija pridodaš kao srednje registre clarinet i sopran s time da je jedan kabinski, a drugi prazni tj MUTE ili suhi dobivaš kombinaciju klasične četveroglasne (najčešće svirane u nas) harmonike. Naravno tu nesmijemo zaboraviti još set visokog registra Piccola. Znači to je klasična četveroglasna harmonika s dva glasa u kabini (obično clarinet i basson). Njemačke kabinske harmonike (npr. Hochner ili Weltmeister) po kvalitetu nisu ništa lošije od talijanskih, no razlikuju se od njih po strukturi i rasporedu slaganja fasena unutar harmonike, jer njemci obično prakticiraju da dodaju još jedan fasen sa dubokim registrom pa se dobiju unutar kabine puni duboki i srednji registri ali mnogo tiši od talijanskih jer ih te klapne unutar kabina tj kutija dodatno prigušuju pošto su postavljene horinzontalno.
Mislim mogao bih sad pisati romane o harmonici no barem obratite na ovakove stvari uho i oko kad birate harmoniku, jer to što na njoj piše Guerinni ne znači da je najbolja.
Sretao sam ovdje komentare kako je Paolo Soprani za klasu pa čak i dvije lošija harmonika od Guerinnija, no imao sam prilike isprobati par komada koji su kao troglasni ljepše zvučali od Prezident ora.
Zato savjetujem vam da harmoniku birajte na temelju osobnog uvjerenja i kontrole, a ne na temelju toga što prijatelj ili susjed ima takav Guerinni ili Dallapu, pa moram i ja. Harmonika je jedinstveni i unikatni instrument. Teško češ nači na isti model harmonike iz iste serije i godišta da će biti identična po zvuku ako nije isto svirana i korištena. Mislim 95 % je to to, ali nijanse su očigledne kod malo boljeg razmatranja.
Hvala na strpljenju !
Pozdrav