|
|
Početna | Registracija | Pravilnik i ČPP | DONACIJA | Lista Korisnika | Društvene Grupe | Kalendar | Pretraga | Današnje poruke | Markiraj sve Forume kao pročitane |
Produkcija i postprodukcija Snimanje, obrada, miksanje i masterovanje zvuka |
![]() |
|
Alati tema | Display Modes |
|
![]() |
#1 |
Banovan!
Registrovan/a dana: 28.05.2008
Mjesto: Preko sedam mora
Postovi: 824
Downloads: 1025
Uploads: 5
Rekao HVALA: 39
Zahvalili mu 62 puta u 54 Postova
Instrumenti: KORG pa50,Futura nordiska piano,Classico gitara,Weltmeister Stella
Interesi: Muzička i video produkcija,razglasi,rasvjeta,stage
![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() |
![]()
Pozdravljam majstora! Treba nam još ovakvih tutorijala, samo naprijed.
|
![]() |
![]() |
![]() |
#2 |
Banovan!
Registrovan/a dana: 25.03.2006
Mjesto: tamo daleko
Postovi: 5.282
Downloads: 46
Uploads: 1
Rekao HVALA: 1
Zahvalili mu 1.122 puta u 936 Postova
Instrumenti: sve sto daje bilo kakav ton od sebe
Interesi: nezainteresovan sam
![]() |
![]()
@casper
U sustini je kompresor, kada se misli na kompresor koji se upotrebljava za obradu pojedinacnih signala, jedini Tool u audiu kod kojeg se mogu upotrijebiti izvjesni "sabloni", za razliku od kompresora koji se koriste u Master kanalu, odnosno za obradu Master signala. Nisu to potpuno cvrsti "sabloni" ali su odlicna polazna tacka. Ton-majstori imaju, u vecini slucajeva, neka svoja pravila, kada se radi o upotrebi kompresora, a koja su postavili dugogodisnjim radom. Moj nacin upotrebe kompresora i uopste dinamickih Tool-ova, nije reprezentativan, to jest, potpuno je atipican, pa ne bi bilo produktivno da pisem bas o tome kako ja radim sa kompresorima. Radi toga, daleko je bolje da se osvrnem na tipicnu upotrebu kompresora. Kompresor je uvijek dobrodosao, za obradu bilo kojeg audio signala i nikada nije visak. Sa parametrima koje sam pobjasnio u gornjem postu, moguce je veoma drasticno utjecati na signal koji se obradjuje, pa i ovdje, kao i u svim ostalim domenima audia, vazi poznata krilatica: "vise je manje". Ponovicu jos jednom da je najbitnija stavka za pravilnu upotrebu kompresora, optimalno podesen nivo ulaznog signala. Jedino tada i vrijede sve one vrijednosti parametara koje sam gore naveo. U protivnom, sve pada u vodu a posebno vrijednosti za Treshold jer signal nema neophodni nivo, da bi taj Treshold bio podesen po navedenim tabelama. Pod predpostavkom da je taj preduslov ispunjen, Treshold kompresora se moze postaviti na vrijednosti koje su inace uobicajene u audio tehnici. Medjutim, daleko je pametnije postavljati Treshold vrijednost vodeci se Gain redukcijom signala, koja je kod iole boljih kompresora predstavljena jednim metrom, koji pokazuje za koliko je, u odredjenim momentima kompresor "sabio" signal, odnosno koliko je signal smanjen u trenutku kada se pojavi Peak u signalu. Ova vrijednost bi trebalo da se krece na nivou od -6dB, a kod iznimno visokih Peakova i do -9dB. Gain redukcija treba da "miruje" kada je signal prosjecne snage ili eventualno, da se pomijera u predjelu do -1dB. Tako podesen Treshold je idealni Treshold. Inace njegovom podesavanju treba posvetiti najvecu mogucu paznju. Ratio je slijedeci najvazniji parametar, a gore sam detaljno objasnio njegovo znacenje. Na ton-majstoru je kako "ispeglan" signal zeli imati, odnosno kakav signal treba u miksu. Kako sam vec pomenuo, sto je Ratio veci to se vise potiskuju Peakovi signala na dole, te je Ratio, parametar koji direktno utice na dinamiku signala. Obicno se kod pojedinacnih signala upotrebljava osrednji Ratio, koji se krece od 1.5 pa do 4 (sto je vec granicna i prilicno visoka vrijednost). Sta ona znaci objasnio sam u gornjem postu, a ovdje i jedan prakticni primjer. Uzmimo za primjer Bass sound kod kojeg se ili postavlja nesto veci Ratio ili se pak Treshold pomjera nesto vise na dole, iz razloga, sto je Bass sound fundament miksa i tezi se da je on uvijek priblizno istom snagom prisutan u miksu. Ukoliko se odlucimo za normalni Treshold u visini od -10 do -8dB onda je neminovno podizanje Ratia na 3 ili cak 4, a ukoliko se, kao u gornjoj tabeli, odlucimo za nizi Treshold koji ce zahvatiti i signale koji su dosta ispod Peakova, onda je dovoljan i manji Ratio od oko -1.5 do -2dB. U oba slucaja ce se postici isti efekat, to jest konstantni Level Bass sounda. Attack parametar je veoma bitan kod perkusivnih instrumenata ili instrumenata koji imaju izrazenu Attack fazu ali i vokala koji spadaju u veoma dinamicne signale. Ukoliko prenisko postavimo taj Attack, zahvatit cemo Attack fazu signala i necemo joj dozvoliti da se "razvije" a samim tim ce i taj signal biti bukvalno "ubijen" i ostat ce bez ikakve dinamike. Kod takvih sounda se ostavi desetak ili cak i nesto vise milisekundi Attacka, sto je dovoljno vrijeme da se Attack faza sounda cuje kako treba. Kod ostalih signala koji su ravnomjerniji (Pad soundi) ovaj Attack parametar se moze, mirne duse, staviti na minimum. Release je parametar kod kojeg se takodje treba obratiti maksimalna paznja jer njim sprijecavamo kompresor da konstantno bude aktiviran poslije prvog Peak-a na koji naidje. Release treba postaviti tako da kompresor prestane sa radom onog momenta kada signal koji se obradjuje, padne na srednji nivo snage signala (RMS), Vrijednosti Release parametra se za pojedine instrumente, mogu slobodno uzeti iz gornje tabele jer su one karakteristicne za pojedine instrumente, odnosno vokal. U protivnom, kompresor ce kod predugih Release vrijednosti, konstantno raditi i time izgubiti svoju osnovnu namjenu. Ukoliko se pak Release postavi isuvise kratko, dolazi do poznatog "pumpanja" signala, koje nastaje od toga sto kratki Release nije dozvolio kompresoru da se deaktivira tamo gdje treba, vec isuvise prerano, u momentu kada je signal (koji je vec potisnut) jos uvijek iznad podesenog Tresholda, na sta se kompresor odmah ponovo aktivira i dovodi do sabijanja dijela signala cija je amplituda u padu na dole, a koji je vec prije par milisekundi sabijen. Jedna totalno nezdrava situacija i pogubna za kvalitet signala. Parametar koji stoji na kraju lanca je Gain, a kojim cemo kompresorom obradjeni signal, koji je u svakom slucaju dosta tisi nego izvorni signal, dovesti na pravi nivo. Ovdje nema posebnih pravila i treba se posluziti uhom i analizerima koji pokazuju nivo signala. Osobina kompresora je da "otima" dio fisokofrekventnih harmonika signalu, pa je obicaj da se nakon kompresora, postavlja jedan EQ kojim ce se izgubljeni visokofrekventni opseg nadoknaditi. Lome se koplja oko toga da li EQ treba da dodje poslije kompresora ili pak obrnuto, licno zastupam kao logicniji i bolji, prvii nacin, dakle kompresor pa EQ. No, ovo i nije toliko bitno da bi se oko toga nesto posebno diskutovalo. U ovom dijelu upotrebe kompresora i sam radim na gore opisani nacin i tu i nema neke posebne razlike medju ton-majstorima. Razlike i posebnosti nastaju u upotrebi kompresora i multiband kompresora u Master signalu, gdje je kompresor alat kojim se formira i oblikuje master signal, a iosto tako je i alatka kojom se dijelom izrazava umjetnicki utjecaj ton-majstora na audio materijal koji obradjuje. Ovo je jedno veoma kompleksno podrucje koje zahtjeva posebno poglavlje pa ukoliko ima zainteresovanih za ovo, kao i za izvjesne "trikove" u radu sa kompresorom, rado cu napisati par rijeci i o tome. Smatram ipak, da je neophodno, kao prvo se uhvatiti u kostac sa ovim glavnim parametrima i klasicnom upotrebom kompresora, a kasnije cemo lako sa "trikovima". |
![]() |
![]() |
![]() |
#3 |
Ovaj baš voli da kuca
Registrovan/a dana: 13.12.2008
Mjesto: Bor-Timocka kajina
Postovi: 450
Downloads: 2385
Uploads: 42
Rekao HVALA: 35
Zahvalili mu 52 puta u 51 Postova
Instrumenti: nemam vise instrument
Interesi: Pecanje
![]() |
![]()
Casper ovo ti je plavi 1176
![]() Tranzit, pozdravljam i podrzavam tvoj trud, treba da procitaju ovo cak i oni koji poznaju kompresor. Uvek se treba vracati osnovama. Recimo primetio sam na vokalu umesto da radim hipass na recimo 100-200hz, sto je rizicno, u zavisnosti o kakvom vokalu je rec i iz kog tonaliteta se peva prirodnije mi da odradim hipass na 50hz da se otarasim onog nepotrebnog "mulja" dok opsegu od 50 do 200hz pristupam mnogo pazljivije, posto tu veliku ulogu igra i proximity efekat te mi bolje odradi posao multiband jer ne zelim da se potpuno otarasim tog opsega na vokalu.
__________________
Donosim vam pune ruke štimunga! ![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
#4 |
Banovan!
Registrovan/a dana: 25.03.2006
Mjesto: tamo daleko
Postovi: 5.282
Downloads: 46
Uploads: 1
Rekao HVALA: 1
Zahvalili mu 1.122 puta u 936 Postova
Instrumenti: sve sto daje bilo kakav ton od sebe
Interesi: nezainteresovan sam
![]() |
![]()
Drago mi je da tako mladi ljudi kao sto si ti razmisljaju na pravi nacin o radu sa kompresorima, to jest Multiband kompresorima.
Neko je upitao, kako ja licno koristim kompresor u svom radu. Ti si mozda i nehoticno dotakao tu temu i dao djelimicno. umjesto mene, odgovor na ovo pitanje. U sustini, u svom radu maksimalno izbjegavam ekvilajzer kao alat za formiranje zvuka jer je ekvilajzer alat koji na vjestacki nacin dodaje ili oduzima pojedine frekventne harmonike, koji inace ne postoje u samom signalu. Za razliku od ekvilajzera, Multiband kompresor manipulira iskljucivo vec postojecim frekventnim harmonicima i izdize ih, odnosno spusta, a da pri tome maksimalno zadrzava izvorni oblik i formant signala. Radi svega ovoga, moje glavno orudje u obradi signala, bilo pojedinacnih, bilo mastera, je upravo Multiband kompresor. Na ovaj nacin ostajem koliko je to uopste moguce, u okviru naturalnih odlika signala. U novije vrijeme sve cesce koristim, jedan novi oblik dinamickih Tool-ova, vrlo komplikovane i kompleksne, "Multiband dinamicke ekvilajzere" koji se bave, pored uobicajenih poslova jednog Mutiband kompresora i Multiband frekventnim miksom. Ljudima koji nisu potpuno u ovoj materiji je vjerovatno nejasno o cemu se radi kod ovih uredjaja, odnosno Tool-ova. Pokusat cu objasniti to, na jedan "prizemniji" nacin. Radi se o jednoj vrsti miksera koji nemaju razne signale na pojedinim kanalima koje treba smiksati u jednu stereo sumu, vec imaju jedan signal podijeljen na nekoliko frekventnih podrucja (Bandova) i te frekventne Bandove uz pomoc kompresora miksaju u jednu sumu i to tako da cak mogu utjecati na pomjeranje odredjenih frekvencija i po panorami u okviru zvucne slike. Kako vec rekoh jedan veoma kompleksan i komplikovan Tool, koji zahtjeva ogromno znanje i iskustvo u radu sa dinamickim uredjajima ali i jedan do krajnosti, efektivan Tool, koji moze naciniti "cuda" od signala. Ovo bi u sustini bio nacin na koji licno koristim dinamicke Tool-ove u miksu i masteringu i ne pretjerujem sa brojem instaliranih dinamickih PlugIn-ova. Tu su dva do tri odabrana PlugIn-a kao i nezbjezni Tube hardware kompresori, bez kojih ne mogu ni zamisliti svoj studijski rad. Nije rjesenje u ogromnom broju najrazlicitijih PlugIn-ova vec o maksimalnom poznavanju ponasanja dva-tri PlugIn-a koji ce odlicno obaviti svoj posao jer onaj ko ih upotrebljava, u svakom momentu zna sta hoce da dobije i kako ce doci do toga. Ince za sva pitanja u vezi sa dinamickim alatima, stojim na usluzi, mada ovu temu nisam na pocetku zamislio na ovaj nacin ali smatram da ce se ovako ipak najvise pomoci kolegama, ukoliko ciljano pitaju ono sto ih muci. Promijenjeno od tranzit (07.04.2014 u 01:04 sati) |
![]() |
![]() |
Sledeći član vam se zahvalio tranzit za ovaj koristan post: | harepa50 (07.04.2014) |
![]() |
#5 |
Ovaj baš voli da kuca
Registrovan/a dana: 13.12.2008
Mjesto: Bor-Timocka kajina
Postovi: 450
Downloads: 2385
Uploads: 42
Rekao HVALA: 35
Zahvalili mu 52 puta u 51 Postova
Instrumenti: nemam vise instrument
Interesi: Pecanje
![]() |
![]()
Blue cat je napravio pravu malu revoluciju sa ovim pluginom, blue cat i recimo izotope stvarno koriste na najbolji moguci nacin sve prednosti i mogucnosti digitalne obrade zvuka, dok recimo waves, uad samo prave neke emulacije analogne opreme i sve je to ok ali preterase s tim.
Ne znam da li ce biti od koristi ali evo jednog primera gde mi je blue cat mb7 "spasio zivot". Imao problem na jednoj traci elektricne gitare koja je prstala na 5khz+. Stavio sam mb7, na kriticnom opsegu uveo cini mi se Nomad factory valve driver (uglavnom neki plugin za saturaciju). Odmah je prosvirala ta gitara i bila prijatna za slusanje. Dakle ovaj plugin pruza da se prave svakakve kombinacije. Recimo lupam...na jednom bendu ubacis reverb na jednom delay. Tranzit, gde najvise upotrebljavas paralelnu kompresiju?, ja obicno na bubnjevima ali me zanima kakva je primena na vokalu i u kojim situacijama je dobrodosla. Kada hocemo da dodamo sustain vokalu? ili kada smo zadovoljni tranzijentima i zelimo da dodamo nesto?
__________________
Donosim vam pune ruke štimunga! ![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
#6 |
Banovan!
Registrovan/a dana: 25.03.2006
Mjesto: tamo daleko
Postovi: 5.282
Downloads: 46
Uploads: 1
Rekao HVALA: 1
Zahvalili mu 1.122 puta u 936 Postova
Instrumenti: sve sto daje bilo kakav ton od sebe
Interesi: nezainteresovan sam
![]() |
![]()
Sve me vise i prijatnije iznenadjujes !!!!! Ima dosta prilika kada upotrebljavam paralelnu kompresiju. Kao i ti i kao i vecina ostalih, najvise nalazi primjenu kod perkusija ali se i kod vokala da i te kako efektno upotrijebiti. Nezamjenjiva je kada je vokal veoma dinamican, a kada se zeli imati ga "veoma blizu" u aranzmanu. Obicno to biva kod balada gdje je vokal dosta usamljen i gdje je u kompletnom aranzmanu eventualno cetiri do pet instrumenta. U takvom okruzenju, vokal dolazi do izrazaja svim svojim osobinama i bas tu je paralelna kompresija neizbjezna. Kada se recimo, hoce istaknuti disanje pjevaca ili cak i "mljackanje", to jest kada se vokal zeli imati direktno "in face" lijek je jedino paralelna kompresija. Ima momenata kada paralelnu kompresiju upotrebljavam i da bi dobio izvjesnu "prljavstinu" u signalu, kada je on isuvise definisan i sterilan u miksu. U tom slucaju komprimiram drugim kompresorom kopiju signala, dosta "hard" dodajuci nesto, tube saturacije, malo chorusa i sasvim malo Delaya. Ovo "isprlja" vokal u izvjesnom procentu ali ne dira njegovu definiciju u miksu, tako da na kraju dobijam odlican vokal koji se izuzetno cuje u miksu ali ga ne opterecuje, a uz to nosi sa sobom i one potrebne artefakte koji pojacavaju prirodnost snimka. Ovo su bila samo dva primjera upotrebe paralelne kompresije kod vokala a ima ih zamasan broj. Medjutim, sve to zahtjeva vrlo precizno podesavanje parametara, inace ode sve u out. Licno, uglavnom za kompresiju vokala koristim Tube hardware kompresore a dosta rijetko PlugIn i to iskljucivo Oxfordov Dynamics, nikave emulacije od Wavesa i slicno, to su na kraju krajeva, samo skupe igracke. Siguran sam da razumijes o cemu pisem, inace me ne bi pitao o paralelnoj kompresiji, koja je ipak dosta egzoticna i koju poznaje i upotrebljava relativno mali broj ton-majstora. Drago mi je da je jedan takav ovdje na forumu.
Promijenjeno od tranzit (07.04.2014 u 03:21 sati) |
![]() |
![]() |
Sledeći član vam se zahvalio tranzit za ovaj koristan post: | harepa50 (07.04.2014) |
![]() |
#7 |
Ovaj baš voli da kuca
Registrovan/a dana: 13.12.2008
Mjesto: Bor-Timocka kajina
Postovi: 450
Downloads: 2385
Uploads: 42
Rekao HVALA: 35
Zahvalili mu 52 puta u 51 Postova
Instrumenti: nemam vise instrument
Interesi: Pecanje
![]() |
![]()
Meni je drago da imam od koga da ucim, ovo iskreno kazem, ipak je ovo zanat s' tim sto ljudi sa ovog prostora imaju tendenciju da cuvaju te "male tajne", naravno ti nisi jedan on njih i to je veliki plus nama koji zelimo nesto da naucimo vise.
Odlicne primere si mi dao za paralelnu kompresiju, provezbacu sve to sa nekim sporim vokalom. Imam tu jos par pitanja oko nekih tehnika al da ostavim za sutra ili neki dan da ne smorim temu. ![]()
__________________
Donosim vam pune ruke štimunga! ![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
Favoriti |
Alati tema | |
Display Modes | |
|
|