zasto arazneri nemaju zvuk sound karte? - YU-MIDI Muzički Portal

casper · 13.12.2014, 14:03

Ajde da i ja kažem koju "pametnu"

Moje razmišljanje o ovoj temi ide u nešto drugačijem smjeru od svega rečenog do sada.

S obzirom na to da se usporedba oslanja prvenstveno na onaj "doživljaj" koji imamo na svirci, ili kako često volimo reći, "kako izlazi na ozvučenje", mislim da je to prvi i presudan faktor koji treba uzeti u obzir. Ne možemo očekivati da dvije trosistemske kutije izrađene u prošlom stoljeću, sa premotavanim špulama i prerađivanim skretnicama u više navrata, mogu poslužiti za dobru usporedbu. Netko će reći, ovo je A-B test i ovaj faktor nije presudan. Krivo, nisu tu bitne samo zvučne kutije, već i ostale komponente u sustavu na koje sviramo. Što je lošija oprema na koju sviramo, to usporedba ima manje smisla.

Mogućnosti za obradu soundova koje imamo na raspolaganju u aranžerima ponekad mogu biti dvosjekli mač. Što je alata više, tim bolje i tu nema nikakvog spora. Drugo je pitanje da li se oni upotrebljavaju na ispravan način jer u skladu s tim dobivamo i odgovarajući rezultat. Što je više opcija za editaciju, veća je i mogućnost pogreške.

Pored ove dvije tehničke komponente, postoji i treća koja se odnosi na subjektivan odnos prema soundu. Pod ovim podrazumijevam specifičan pogled svih nas koji sviramo aranžere i očekujemo da nam novi instrument zazvuči kao onaj stari, i naravno još malo bolje. U većini slučajeva je prvi dojam upravo suprotan. Novi sound nekako pliva, nema onaj stari druk, nedostaje mu snage ... I onda krene posao poput sempliranja materijala sa starog instrumenta, forsiranja kompresora da "nadoknadi onaj zvuk" koji je imao stari instrument, krivog pristupa kod konverzije ritmova koje smo do tada koristili ... Vrlo često je kriva predodžba o soundu glavni uzrok nezadovoljstva s novim instrumentom.

Ove tri komponente se isprepleću u manjoj ili većoj mjeri i utječu na to da donosimo krivi sud. Kako nismo skloni (u)vidjeti vlastite greške i priznati ih samima sebi, tražimo krivca u lošim D/A konverterima ili inžinjerima koji nisu odradili posao kako valja.

Alati tema
Kako izgleda kad se tampa Pošalji stranicu prijateljima na E-mail
Display Modes
Promeni na Linearni mod Switch to Hybrid Mode Threaded Mode

13.12.2014, 14:03	#11
casper Super-Moderator Registrovan/a dana: 14.04.2008 Mjesto: Zagreb Postovi: 5.307 Downloads: 343 Uploads: 22 Rekao HVALA: 52 Zahvalili mu 1.826 puta u 1.360 Postova Instrumenti: Genos2	Ajde da i ja kažem koju "pametnu" Moje razmišljanje o ovoj temi ide u nešto drugačijem smjeru od svega rečenog do sada. S obzirom na to da se usporedba oslanja prvenstveno na onaj "doživljaj" koji imamo na svirci, ili kako često volimo reći, "kako izlazi na ozvučenje", mislim da je to prvi i presudan faktor koji treba uzeti u obzir. Ne možemo očekivati da dvije trosistemske kutije izrađene u prošlom stoljeću, sa premotavanim špulama i prerađivanim skretnicama u više navrata, mogu poslužiti za dobru usporedbu. Netko će reći, ovo je A-B test i ovaj faktor nije presudan. Krivo, nisu tu bitne samo zvučne kutije, već i ostale komponente u sustavu na koje sviramo. Što je lošija oprema na koju sviramo, to usporedba ima manje smisla. Mogućnosti za obradu soundova koje imamo na raspolaganju u aranžerima ponekad mogu biti dvosjekli mač. Što je alata više, tim bolje i tu nema nikakvog spora. Drugo je pitanje da li se oni upotrebljavaju na ispravan način jer u skladu s tim dobivamo i odgovarajući rezultat. Što je više opcija za editaciju, veća je i mogućnost pogreške. Pored ove dvije tehničke komponente, postoji i treća koja se odnosi na subjektivan odnos prema soundu. Pod ovim podrazumijevam specifičan pogled svih nas koji sviramo aranžere i očekujemo da nam novi instrument zazvuči kao onaj stari, i naravno još malo bolje. U većini slučajeva je prvi dojam upravo suprotan. Novi sound nekako pliva, nema onaj stari druk, nedostaje mu snage ... I onda krene posao poput sempliranja materijala sa starog instrumenta, forsiranja kompresora da "nadoknadi onaj zvuk" koji je imao stari instrument, krivog pristupa kod konverzije ritmova koje smo do tada koristili ... Vrlo često je kriva predodžba o soundu glavni uzrok nezadovoljstva s novim instrumentom. Ove tri komponente se isprepleću u manjoj ili većoj mjeri i utječu na to da donosimo krivi sud. Kako nismo skloni (u)vidjeti vlastite greške i priznati ih samima sebi, tražimo krivca u lošim D/A konverterima ili inžinjerima koji nisu odradili posao kako valja.