Korisničko Ime
Lozinka
Registracija
YU-MIDI Marketing


Nazad   YU-MIDI Muzički Portal - Muzičarski forum > Ostali Instrumenti > Duvački instrumenti

Duvački instrumenti Trube, tube, tromboni, horne, klarineti, saxofoni, flaute...

Odgovor
 
Alati tema Display Modes
Star 23.05.2008, 11:08   #1
mykeli
Veteran
 
mykeli's Avatar
 
Registrovan/a dana: 07.06.2005
Mjesto: Pirot
Godina: 48
Postovi: 858
Downloads: 206
Uploads: 5
Rekao HVALA: 3
Zahvalili mu 22 puta u 21 Postova
Instrumenti: sa dirkama...
mykeli befindet sich auf einem aufstrebenden Ast
Standard Klasicni duvacki instrumenti

U ovom forumu postavljam sinfonijske duvacke instrumente
Kompletan text ne moze da stane u jednom topicu, pa cu zato u nekoliko dela to da stavim...Mislim da ce koristiti...


Skracena skripta Dejana Despica "muzicki instrumenti"



Drveni duvacki

Ovisno o originatoru, tj. faktoru koji proizvodi ton dijele se u sljedeće porodice:
a) flaute – originator je labial (usnik);
b) jednostruki jezičci (piskovi od trske): klarineti i saksofoni;
c) dvostruki jezičci: oboe i fagoti.
Kod puhača je vibrator stupanj zraka, a rezonator korpus.
Kod drvenih puhača visina tona ovisi o dužini zračnog stuba, jer ona utječe na broj i učestalost longitudinalnih valova (tj. zgušnjavanje i razrjeđivanje valova) u jedinici vremena.
Na cijevima se nalaze otvori čijim se zatvaranjem i otvaranjem stvaraju različite dužine cijevi, odnosno zračnog stuba, što utječe na visinu tona koji je dublji kad je zračni stub duži. Viši se otvori zatvaraju jagodicama.
Za dobivanje tona važno je PREPUHAVANJE. To je način puhanja koji uključuje jače upuhavanje mlaza zraka u ataki, te tada na isti prstomet dobivamo ton za oktavu viši (samo kod klarineta, zbog građe cijevi dobivamo ton duodecimu viši). Ono se može postići i pomoću OKTAVKLAPNE koja je namijenjena za palac lijeve ruke. Koristi se za piano tonove jer ulaz zraka ne mora biti jak, a oktaviraju klapne.
POKLOPAC (KLAPNA) ima još dvije funkcije:
1. da na prikladniji način stvori kromatske polutonove;
2. da prošire opseg, uglavnom prema dolje jer prsti ne bi mogli zatvoriti dotičnu rupu (izvan domašaja im je).
Negativna je strana klapni što smanjuju rezonanciju. Ton je plemenitiji što imamo manje aparature.

FUNKCIJA ORIGINATORA

Strogo uzevši drveni puhači nisu temperirani instrumenti. Visinu je moguće modificirati na 2 osnovna načina:
1. u totalu (sve tonove isto); to se postiže produžavanjem instrumenata – oboa produži pisak, a klarinet izvuče dio ispod usnika;
2. za pojedine tonove; to se postiže ustima (opuštanje usana – ton niži, zatezanje usana – ton viši).
__________________
Procitajte pravilnik!

mykeli je offline   Reply With Quote
Star 23.05.2008, 11:09   #2
mykeli
Veteran
 
mykeli's Avatar
 
Registrovan/a dana: 07.06.2005
Mjesto: Pirot
Godina: 48
Postovi: 858
Downloads: 206
Uploads: 5
Rekao HVALA: 3
Zahvalili mu 22 puta u 21 Postova
Instrumenti: sa dirkama...
mykeli befindet sich auf einem aufstrebenden Ast
Standard Artikulacija (uduvavanje vazduha)

Za postizanje ispravne artikulacije najvažniji su elementi udar jezikom (ataka) i reguliranje daha. Ataka se vrši izgovaranjem sloga TU (za oštri ton) ili DU (za blaži ton). Sve note pod legato lukom izvode se na istu ataku (jedan dah).
Osobiti je efekt DVOJNI JEZIK (DOPPELZUNGE). Moguć je na flauti. To je ponavljanje tonova iste visine u staccatu i brzom tempu (izgovara se tu – ku – tu – ku). Postiže se brzim prekidima impulsa zraka prilikom puhanja – naizmjeničnim izgovaranjem konsonanta T (vrh se jezika podigne do nepca i prekine zračnu struju) i K (jezik se opusti i omogući da zrak ide u cijev).
Ako je mjera trodobna ili treba odsvirati skupinu brzih triola ide trostruki jezik: TU – KU – TU, TU – KU – TU. (Najlakše ga je dobito na flauti, teže na jednostrukim, a najteže na dvostrukim jezičcima.
Staccato se izvodi kratkim impulsima zraka.
Schönberg je uveo oblik tremola nazvan FLATTERZUNGE (leteći jezik). Njime je moguće brzo repetiranje ili nizanje kratkih tonova. To je osobito, poput treperenja brzo udaranje jezikom: prrr… ili trrr (prodorni tremolo). Dobiva se kod flaute i drugih drvenih puhača, te kod trublje i trombona.
Legato su skokovi lakši prema gore nego prema dolje jer je to prirodno. Ako se izvode prema dolje onda gornji ton ostane kreštati.
__________________
Procitajte pravilnik!

mykeli je offline   Reply With Quote
Star 23.05.2008, 11:09   #3
mykeli
Veteran
 
mykeli's Avatar
 
Registrovan/a dana: 07.06.2005
Mjesto: Pirot
Godina: 48
Postovi: 858
Downloads: 206
Uploads: 5
Rekao HVALA: 3
Zahvalili mu 22 puta u 21 Postova
Instrumenti: sa dirkama...
mykeli befindet sich auf einem aufstrebenden Ast
Standard Registri

Kod drvenih puhača dolazi do izražaja individualnost pojedinih registara u pogledu boja tona, nosivosti, ovisno o tomu koji se dio instrumenta koristi. Nosivost označava da u istom registru isti ton ima drugu dinamiku ovisno o registru. Npr. kod flaute je prirodna dinamika za ton d1 piano, a ako se svira jače onda će se prepuhati; kod oboe se d1 dobiva u forte dinamici, ako se svira tiše postoji opasnost da se neće čuti.
Isto tako NIJE ISTI TON ISTE VISINE NA SVIM INSTRUMENTIMA: c1 na oboi je nizak, a na fagotu visok.
(Oboa inače ima najčišći ton od svih intrumenata u simfonijskom orkestru, stoga prije početka sviranja orkestra intonaciju daje prvi oboist; riječ je o tonu a1 koji ima frekvenciju 440 Hz (herca))
__________________
Procitajte pravilnik!

mykeli je offline   Reply With Quote
Star 23.05.2008, 11:10   #4
mykeli
Veteran
 
mykeli's Avatar
 
Registrovan/a dana: 07.06.2005
Mjesto: Pirot
Godina: 48
Postovi: 858
Downloads: 206
Uploads: 5
Rekao HVALA: 3
Zahvalili mu 22 puta u 21 Postova
Instrumenti: sa dirkama...
mykeli befindet sich auf einem aufstrebenden Ast
Standard

OBUJAM ZVUČNOSTI

Drveni puhački instrumenti pokrivaju zvučni prostor od 7 oktava:
KONTRAFAGOT = B subkontra – e2; FAGOT=H kontra – d2;
KLARINET = e – a3 (pisano); BAS – KLARINET = (približno pisani opseg klarineta, a zvuči za v9
niže);
OBOA = h (b) – g3; ENGLESKI ROG = (približno pisani opseg oboe, a zvuči Č5 niže);
FLAUTA =h (c1) – c4; PICCOLO= d2 – c5.

POMOĆNI INSTRUMENTI

Svrha im je da proširuju opseg unutar iste porodice (iste boje) i ljepše zvuče u nekom opsegu od ostalih instrumenata iz te porodice jer određene tonove sviraju u pijevnijem registru; obično je to srednji registar (sredina opsega). To su alt flauta, engleski rog, oboa d’ amore, kontrafagot, mali klarinet in Es, bas – klarinet.

TRANSPONIRAJUĆI INSTRUMENTI

To su oni instrumenti koji se pišu drugačije nego zvuče. Razlikujemo transponirajuće instrumente u širem i u užem smislu. U širem su smislu oni instrumenti koji zvuče za Č8 više ili niže nego se pišu (notiraju). To su piccolo flauta (zvuči više); kontrafagot (zvuči niže). U užem su smislu oni kod kojih transponira onaj koji čita zapis, jer je matični tonalitet svih drvenjaka C. Npr. alt flauta je in G – piše se kao flauta, a zvuči Č4 niže; engleski rog in F – zvuči oktavu dublje od zapisa; oboa d’ amore in A – zvuči m3 niže od zapisa; klarineti: in B - zvuči v2 niže, in A – zvuči m3 niže, mali in Es – zvuči za m3 više od zapisa, bas – klarinet in B – zvuči za v9 niže od zapisa ako se piše u violinskom ključu, a u bas ključu v2 niže.
__________________
Procitajte pravilnik!

mykeli je offline   Reply With Quote
Star 23.05.2008, 11:10   #5
mykeli
Veteran
 
mykeli's Avatar
 
Registrovan/a dana: 07.06.2005
Mjesto: Pirot
Godina: 48
Postovi: 858
Downloads: 206
Uploads: 5
Rekao HVALA: 3
Zahvalili mu 22 puta u 21 Postova
Instrumenti: sa dirkama...
mykeli befindet sich auf einem aufstrebenden Ast
Standard Flauta

Danas se izrađuju od metala (najčešće od legure bakra, nikla i cinka nazvane «novo srebro») zbog nosivosti zvuka,ali je time izgubila na mekoći i zaobljenosti, kakvu iziskuje barokna glazba.Originator je labial (tzv. usna); usnice šalju mlaz zraka pod oštrim kutom u instrument. Mlaz zraka se lomi na labialu, jedan dio ulazi u instrument, a drugi se gubi pa jeflauta instrument koji kod drvenih puhača troši najviše zraka.Posljedica toga je ta da su mu kraće legato fraze.
Dužina cijevi iznosi oko 67 cm. Cijev se rasklapa u 3 dijela (rjeđe 4), koji se spojevima uvlače jedna u drugi, pa se na tim mjestima, minimalnim izduženjem, može korigirati štimanje. Početni se dio cijevi naziva glava i njegov je kraj zatvoren, a ulazni je otvor za zrak postavljen bočno i okružen pljosnatim obodom – tzv. usnom, čiji je oblik podešen tako da na njega naliježe donja usna svirača. Srednji je dio cijevi najduži i u tehničkom smislu najvažniji, jer se na njemu nalazi i najveći broj rupica, koje skraćuju dužinu zračnog stuba u cijevi i tako daju tonove različite visine, a također i glavnina mehanizma za otvaranje i zatvaranje tih rupica. Taj se mehanizam sastoji iz 16-18 poklopaca i velikog broja poluga kojima se one pokreću. Samo dvije ili tri rupice nalaze se na završnom dijelu cijevi koji je na kraju otvoren.
Pri sviranju svirač drži instrument nadesno od sebe, u poprečnom, vodoravnom položaju. Desnom rukom manipulira donjim dijelom mehanizma, a lijeva gornjim. Pri tome upotrebljavaju devet prstiju - sve osim desnog palca, koji služi samo oslonac instrumenta.
Opseg:c1-d4 (Kod nekih je instrumenta najdublji ton h (mali h).
Registri: duboki - c1-c2; srednji - c2-c3 (u novijoj se izvođačkoj praksi uzima šire : od g1-c3); visoki - c3-d4.
Duboki registar, a naročito donja kvarta, slabe je nosivosti, prirodna mu je piano dinamika. (Od romantizma (a osobito u impresionizmu) taj se registar sve više koristi zbog izražajnih i kolorističkih odlika: pun je, taman i pomalo šuštav u boji, blag i poetičan u izrazu, katkad zloslutan ili pun iščekivanja).U srednjem registru dolazi do postupnog pojačavanja (mogući su svi dinamički stupnjevi i nijanse, ali još ograničene zvučne prodornosti); a u visokom, pogotovo iznad a3, tona postaje prodoran, pištav; nemoguće je izvoditi piano dinamiku jer je prirodna dinamika tog registra ff(tonovi se dobivaju dvostrukim prepuhavanjem). Do romantizma se, donekle i zbog tehničke nesavršenosti, prvenstveno kretala u svom srednjem registru i donjem dijelu visokog – gdje je njen zvuk svijetao, a karakter nježno-idiličan. Čak i Nikolaj Rimski –Korakov kao «oblast izražajnog sviranja» flaute navodi raspon između d2 i g3, premda je danas ovaj opseg proširen.Karakteru flaute i njenim izvođačkim svojstvima odgovaraju vedra, lepršava glazba lirsko skercoznog obilježja kao npr. u ulomku Ples flauta iz baleta Ščelkunčik Petra Iljiča Čajkovskog. Ipak, u duhu ovog instrumenta ponajviše je jednostavno i slobodno raspjevan melodijski tijek, u prvom redu idilično-pastoralnog izrazapoput njena sola u predigri 3. činu operi Carmen Georgesa Bizeta.(«Flažoletni tonovi» su zamagljene kvalitete i u pianissimo dinamici. Prvi se put koriste kod impresionista. Bilježe se isto kao kod gudača, tj. iznad tona se piše kružić.)
Kao većina drvenih puhača flauta prepuhuje u oktavu.
Flauta je najpokretniji instrument među drvenim puhačima. Izvodljive su sve vrste ljestvica, arpeggia i brzih skokova u staccatu. I u pogledu artikulacije, zahvaljujući slobodnim ustima, flauta postiže najbrži staccato uspotrebom dvostrukog i trostrukog jezika i flatterzungea.
__________________
Procitajte pravilnik!

mykeli je offline   Reply With Quote
Star 23.05.2008, 11:11   #6
mykeli
Veteran
 
mykeli's Avatar
 
Registrovan/a dana: 07.06.2005
Mjesto: Pirot
Godina: 48
Postovi: 858
Downloads: 206
Uploads: 5
Rekao HVALA: 3
Zahvalili mu 22 puta u 21 Postova
Instrumenti: sa dirkama...
mykeli befindet sich auf einem aufstrebenden Ast
Standard Mala Flauta (piccolo)

Kod nje u dinamičkom pogledu vrijedi sve što je rečeno i za flautu, ali još izraženije (npr. dinamski je raspon od ppp – fff).Teže je prepuhati manji instrument.
Opseg joj je od d2 –c5 (d5). Transponirajući je instrument u širem smislu jer zvuči za č8 više od notacije (notira se od d1-c4).Najljepši registar piccola je srednji. Najbolje joj odgovara vedra, živahna glazba.
__________________
Procitajte pravilnik!

mykeli je offline   Reply With Quote
Star 23.05.2008, 11:12   #7
mykeli
Veteran
 
mykeli's Avatar
 
Registrovan/a dana: 07.06.2005
Mjesto: Pirot
Godina: 48
Postovi: 858
Downloads: 206
Uploads: 5
Rekao HVALA: 3
Zahvalili mu 22 puta u 21 Postova
Instrumenti: sa dirkama...
mykeli befindet sich auf einem aufstrebenden Ast
Standard Alt Flauta

To je instrument in G, a time pravi transponirajući instrument u užem smislu. (Transponira onaj tko čita; jer je c – matični tonalitet; tako se ne mijenja instrument.) Koristi se od impresionista. Ima isti opseg kao C flauta, ali zvuči za Č4 niže. (Postoje i alt-flaute in F koje zvuče za Č5 niže od zapisa). Najupotrebljivija je u dubokom i pijevnom registru. Zvučnost alt-flaute je vrlo puna, baršunasto-meka i relativno snažna čak i u dubokom registru, tako da dragocjeno dopunjava, pa i zamjenjuje duboke tonove obične flaute.


(Svrha pomoćnih instrumenata sastoji se u proširenju opsega unutar iste porodice, tj. unutar iste boje.)


Suvremene su se flaute razvile iz barokne traverso flaute. Još postoje kljunaste flaute (blok-flaute) koje se sviraju vertikalno (primjenjuju se u školskim i renesansnim sastavima). Kljunaste su flaute u vrijeme baroka bile potpuno ravnopravan instrument, ali od klasike na dalje ne sudjeluju u simfonijskom orkestru zbog slabe nosivosti zvuka u odnosu na postepeno povećavanje broja gudača i razvoja limenih puhača u klasičnom i ranoromantičnom orkestru.
U orkestru normalno postoje dvije flaute, ali počevši od romantizma i tri, s tim što drugi, odnosno treći flautista, prema potrebi svira malu (piccolo) flautu.
__________________
Procitajte pravilnik!

mykeli je offline   Reply With Quote
Star 23.05.2008, 11:12   #8
mykeli
Veteran
 
mykeli's Avatar
 
Registrovan/a dana: 07.06.2005
Mjesto: Pirot
Godina: 48
Postovi: 858
Downloads: 206
Uploads: 5
Rekao HVALA: 3
Zahvalili mu 22 puta u 21 Postova
Instrumenti: sa dirkama...
mykeli befindet sich auf einem aufstrebenden Ast
Standard Oboa

Spada u drvene puhače s dvostrukim piskom koji se izrađuje od trske. Kakvoća tona direktno ovisi o debljini piska: ako je pisak tanji ton je kričaviji, ali je razgovjetniji; kod debljeg piska ton je plemenitiji, ali je manje razgovijetan. Oboa prepuhuje u oktavu. Ima opseg od b-f3.
Registri: duboki – b-f1; srednji (pjevni) – f1-c2; visoki – c2-f3 (g3).
Srednji je registar izrazito snažan. Prirodna mu je f i mf dinamika. No na njemu su izvodljive sve dinamike. Visoki – postaje pištav, kričav.
Kod oboe su moguća najdulja legata jer prirodno štedi zrak zbog uskog piska.
Artikulacija – oboa nije izrazito virtuozni instrument. Više joj leži kantilena, stoga se i koristi kao instrument melodije, a zahvaljujući dvostrukom pisku njezin je staccato oštar. Dvostruki se jezik može naučiti. Kod dugih fraza koristi se ciklično disanje.
Intonativno je oboa savršeno čist i stabilan instrument, tako da u orkestru služi za davanje intonacije (obično – komorni a) svim ostalim instrumentima.
Zbog akustičkih osobenosti dvostrukog trščanog jezička, zvuk oboe je srazmjerno oštar i dosta nazalan.
Jasan, plemenit i vrlo ekspresivan zvuk, sopranskog obilježja, obou je učinio istaknutim melodijskim instrumentom osobito u skladbama, stavcima i epizodama polaganog tempa (J. S. Bach: Pasija po Mateju) U toj joj ulozi najpotpunije odgovaraju široko i mirno raspjevane teme naivno-idiličnog karaktera i pastoralnog prizvuka. (J. Brahms: Violinski koncert u D-duru, op. 77, 2. stavak). U zvuku ovog instrumenta također se idealno ostvaruje nježno-sanjarski (P. I. Čajkovski: IV simfonija u f-molu, op. 36, 2. stavak) ili čežnjivi izraz (P. I. Čajkovski: tema labuda iz baleta Labuđe jezero). Čak bi se moglo reći da je ovakva, molski sjetna melodika i tipična za obou, pa se u tom smislu njoj povjerene teme ponekad spuštaju i do duboko ozbiljnog, bolnog izraza (L. van Beethoven: III simfonija u Es-duru, op. 55, 2. stavak).
Vrlo je uobičajena, specifičnija upotreba oboe u dočaravanju istočnjačkog kolorita, kojem njen zvuk iznimno odgovara, naravno zbog srodnosti s nekim tipičnim orijentalnim instrumentima i zbog asocijacije s krajnjim podrijetlom ovog roda. Takve su melodije brojne i najčešće bogato melizmatične (G. Verdi: opera Aida, 3. čina, scena na Nilu).
Zbog značajne prodornosti i oštrine tona ponekad se naziva truba drvenih puhačkih instrumenata.
U klasičnom simfonijskom orkestru oboa je zastupljena s 2 primjerka, a počevši od Wagnera primjuenjuju se 3, pa i 4 , s tim što treći, odnosno četvrti oboist, po potrebi svira engleski rog.
__________________
Procitajte pravilnik!

mykeli je offline   Reply With Quote
Star 23.05.2008, 11:13   #9
mykeli
Veteran
 
mykeli's Avatar
 
Registrovan/a dana: 07.06.2005
Mjesto: Pirot
Godina: 48
Postovi: 858
Downloads: 206
Uploads: 5
Rekao HVALA: 3
Zahvalili mu 22 puta u 21 Postova
Instrumenti: sa dirkama...
mykeli befindet sich auf einem aufstrebenden Ast
Standard PomoĆni Instrumenti

ENGLISH HORN (ENGLESKA ROG)

Engleski rog je pravi transponirajući instrument in F (g zvuči kao c1). Opseg mu je isti kao oboi - (b) h-f3, ali zvuči Č5 niže – es (e) – b2. Najpogodniji mu je melodijski registar između a i c2, jer mu je u tom opsegu ton snažan i pun, a ipak mek i izražajan.
Pojavio se oko 1725. g. u Italiji. Nastao je izvjesnim usavršavanjem starijeg instrumenta zvanog oboe da caccia ( da caccia = lovačka).
Kruškasto proširenje, s ponovnim suženim izlaznim otvorom, uzrokuju da je ton engleskog roga zatvoreniji i pomalo prigušen u odnosu na ton oboe, a njegov izraz prvenstveno ozbiljan, čak sumoran. U molskim temama pogotovo do punog izražaja dolazi čežnjivi, sanjarsko-elegični karakter njegove zvučnosti. (C. Franck: Simfonija u d-molu, 2. stavak).
Poput oboe i engleski se rog rado koristi u dočaravanju pastoralne atmosfere, ili neposrednom tonskom slikanju pastirske svirke. To je redovito glazba tužna izraza, puna čežnje i usamljenosti (H. Berlioz: 3. stavak: Scena u polju iz Fantastične simfonije i R. Wagner: uvod u 3. čin opere Tristan i Izolda).

OBOA D'AMORE

To je instrument in A, zvuči m3 ispod zapisa. Nalazimo ih u baroknoj glazbi (npr. Bachove kantate, oratoriji, Misa u h-molu…). Pojavila se 1722. g. i iščezla u Bachovo doba, ali ju on često koristi.Najviše je nalik na engleski rog, ali je od njega dosta kraća, a od oboe duža. Oboa ime oko 64 cm, oboa d' amore – oko 73 sm, a engleski rog oko 90 cm (zbog toga se engleski rog drži bliže uz tijelo svirača, dakle vertikalnije).
__________________
Procitajte pravilnik!

mykeli je offline   Reply With Quote
Star 23.05.2008, 11:14   #10
mykeli
Veteran
 
mykeli's Avatar
 
Registrovan/a dana: 07.06.2005
Mjesto: Pirot
Godina: 48
Postovi: 858
Downloads: 206
Uploads: 5
Rekao HVALA: 3
Zahvalili mu 22 puta u 21 Postova
Instrumenti: sa dirkama...
mykeli befindet sich auf einem aufstrebenden Ast
Standard Klarinet

Njegov je originator jednostruki pisak izrađen od trske koji se pričvršćuje na usnik od ebonita (ili kakvog drugog materijala npr. kristala, drva, metala). (*Ebonit je umjetna smjesa tvrde gume, olova i sumpora, tj. vulkanit; jedna od prvih umjetnih plastičnih masa. Dobiva se duljim grijanjem (vulkanizacijom) kaučuka s većim količinama sumpora na 140-160 stupnjeva celzijusa. Obično je crn, pri običnoj temperaturi tvrd, razmjerno žilav i neelastičan materijal.).
Pisak počiva na donjoj usni dok se gornji zubi postavljaju na usnik. Za razliku od ostalih drvenih puhača klarinet ne prepuhuje u oktavu već u duodecimu što rezultira neobično velikim opsegom instrumenta i pojavom tzv. prelaznog registra.
Opseg: e (mali) –c4
Registri: duboki (šalmaj) – e-e1; prelazni – f1-b1; srednji – h1-c3; visoki – cis3-c4.
Duboki (šalmaj) je karakterističan iz razloga što klarinet jedini od drvenih puhača ima altovsku lagu. Moguće je provesti dinamiku od p do f (što nema nijedan od drveni puhač u dubokom registru) pa ga tako Weber koristi za dramatske situacije ili za neke pianissime u ovom registru.
Prelazni registar - dodaju se ekstra klapne; budući da su otvori sasvim na vrhu cijevi tonovi zvuče šuplje i promuklo (to su tonovi s najkraćim zračnim stubom – e prepuhuje u h1) ovaj registar služi da poveže prvi prepuhani ton h1.
Srednji – dobre kvalitete (b – taman, h – prvi prepuhani ton svijetlo zvuči).
Visoki – od f3 na više sve prodornije zvuči.

Zrak troši otprilike kao ljudski glas (između oboe oboe i flaute). Po pokretljivosti je odmah iza flaute; tehnički je spretan i virtuozan instrument (gotovo bez ograničenja i razmjerno lako izvodi sve vrste ljestvičnih nizova dijatonskih i kromatskih; razložene akorde; razne akorde, krupne skokove, trilere, tremola i druge ukrase) izvedba dvostrukog i trostrukog jezika teže je izvediva jer jezik zbog piska nije slobodan tj. također je između flaute i oboe.
Artikulacija je također bogata i raznolika; staccato je sporiji nego kod flaute.
Klarineti su pravi transponirajući instrumenti. Izrađuju se u raznim štimanjima: B, A, C, D, Es. Najčešća su 2 štimanja: in B i in A. In B zvuči za v2 niže nego se piše. In A zvuči m3 niže nego se piše. (Zvuči E-duru –klarinet in A svira G-dur) In A se koristi:
1) u tonalitetima s povisilicama. Klarinet in A je u njima daleko spretniji i obratno. 2) Na klarinetu in A postoji cis mali što proširuje opseg. 3) Klarinet in A je nešto veći i ima topliju boju.
(Dionicu basetnog roga – instrumenta između malog i bas klarineta – u Mozartovu Requiemu svira klarinet in A).
__________________
Procitajte pravilnik!

mykeli je offline   Reply With Quote
Odgovor

Favoriti

Oznake
duvacki, instrumenti, klasicni

Alati tema
Display Modes

Vaše dozvole
Ne možete postavljati Nove Teme
Ne možete poslati Odgovora
Ne možete postavili Privitke
Ne možete uređivati vaših Postova

BB-Kod je Uključeno.
Smajlići su Uključeno.
[IMG] Code jeUključeno.
HTML-Kod je Isključeno.

Brzi pregled


Trenutno vrijeme na Forumu 10:35


Forum Yu-Midi.org pokreće vBulletin 3.8.1 (Deutsch)
Copyright ©2005 - 2019, Jelsoft Enterprises Ltd. .
Dizajn i izrada sajta www.neospindle.com
Prava zaštićena od strane www.yu-midi.org
ForumForum Privatne porukePrivatne poruke UP/Down CentarUpload/Download Centar TekstoviTekstovi VestiVesti TutorialTutorial AdresarAdresar KalendarKalendar Lista članovaLista članova FacebookFacebook DonacijeDonacije